Jedno od glavnih postignuća projekta Uključivanje javnosti u javne rasprave u postupcima zaštite okoliša u pandemijskim uvjetima, koji je trajao od 01.06. do 30.11.2020. godine je formiranje konzultacijskog tima kroz koji smo okupili sve relevantne dionike procesa uključivanja javnosti u javne rasprave, a koji su kroz projekt djelovali kao zajednica usmjerena na rješavanje prepoznatih problema kroz suradnju, dijalog i kompromis. Konzultacijski tim sastojao se od udruga civilnog društva, ovlaštenika, investitora, tijela regionalne samouprave te Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR). Kroz 3 online radionice, s konzultacijskim timom i dionicima sastavljen je nacrt Smjernica za uključivanje javnosti u javne rasprave u postupcima zaštite okoliša u pandemijskim uvjetima.

Konačna verzija Smjernica, sastavljena nakon provedenih radionica, uključuje i prilog s dosad objavljenom literaturom i preporukama koje nadilaze pandemijske uvjete, ali su neophodne za adekvatno uključivanje javnosti u javne rasprave, što uključuje preporuke vezane za transparentno uključivanje i poboljšanje sudjelovanja javnosti u javnim raspravama, te prijedloge za izradu nove Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti.

Kroz radionice, dionici su međusobno osvijestili razmjer problema uključivanja javnosti u novonastalim uvjetima, ali i činjenice da ova promjena situacije predstavlja samo još jedan u nizu izazova vezanih za adekvatno uključivanje javnosti u javne rasprave, što se u praksi često razlikuje od propisanih normi, s čime se većina dionika susrela. Naime, članovi konzultacijskog time te dionici online radionica većinom su se složili da je, uz izazove koje je prouzročila pandemija, neophodno temeljno unaprijediti i trenutno neadekvatan sustav za informiranje javnosti i omogućiti njeno efikasnije sudjelovanje na javnim uvidima i javnim izlaganjima, te poboljšati postojeći pravni okvir za provedbu javne rasprave. U cilju poboljšanja vezanih za pandemijske uvjete, naglasak je stavljen na veću vidljivost informacija putem weba, alternativnim načinima informiranja te dostupnosti javnih izlaganja većem broju zainteresiranih putem digitalnih prijenosa.

Također, pokazalo se da je problematika uključivanja javnosti u javne rasprave već niz godina aktualno pitanje koje je adresirano kroz niz projekata te su nastale upute, prijedlozi i priručnik koji omogućuju rješavanje različitih aspekata ove problematike. Dijelove navedenih materijala, koje smo smatrali relevantnim za aktualni projekt, okupili smo u dokument koji je prilog Smjernicama. Kako većina prepoznatih problema do danas nije adekvatno riješena, rezultati ovog projekta mogu poslužiti i kao pregled problematike uključivanja javnosti u javne rasprave u zaštiti okoliša, te omogućiti lakši pronalazak adekvatnih rješenja u skoroj budućnosti.

Međutim, iako je konzultacijski tim bio iznimno složan kod prepoznavanja aktualnih problema i mogućih rješenja, ipak nije bilo moguće postići konsenzus. Naime, projektom je bilo predviđeno odobrenje konačne verzije Smjernica od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, kao krovnog tijela odgovornog za ovu problematiku. Međutim, iako je Ministarstvo bilo dio konzultacijskog tima, sudjelovali su samo na prvoj radionici, nakon koje su se očitovali da sadržaj nacrta smjernica izlazi iz fokusa projekta jer smjernice nisu isključivo vezane za pandemijske uvjete. Stoga su u Ministarstvu jasno dali do znanja da ih kao takve ne namjeravaju prihvatiti. Usprkos više pokušaja rješavanja problema kroz konstruktivni dijalog, Ministarstvo je odbilo prihvatiti dokument.

Ostaje nada da će pritisak i stručne i šire javnosti doprinijeti tome da Ministarstvo prepozna važnost ove teme i uključi se u njeno rješavanje. A do tada se nadamo da će svim drugima sudionicima u procesima javne rasprave ove Smjernice pomoći u razumijevanju problematike i dati uvid u predložena rješenja.